Ljudski mozak je zapovjedni centar živčanog sustava i omogućuje misli, pamćenje, kretanje i emocije složenom funkcijom. Održavanje zdravog mozga tijekom života je glavni cilj postizanja mentalnog i fizičkog zdravlja.1 Trenutno ne postoji univerzalno priznata definicija zdravlja mozga, no Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti definirao je zdravlje mozga kao sposobnost obavljanja svih mentalnih procesa spoznaje, uključujući sposobnost učenja, prosuđivanja, korištenja jezika i pamćenja.1
Mozak je izrazito složen organ koji ima najmanje tri razine funkcija koje utječu na sve aspekte svakodnevnog života, a zbog čega je očuvanje njegovog konstantnog zdravlja i pravilnog rada od velike važnosti. Sve je više dokaza da svakodnevni izbori koje ljudi donose utječu na zdravlje i količinu aktivnosti ljudskog mozga.2 Uzevši to u obzir, postoje određene stvari kojima pojedinac može pridonijeti kvalitetnijoj funkciji i povećanoj aktivnosti mozga.
1.
Dovoljna količina sna – loš san jedan je od najvećih uzroka smanjene koncentracije i funkcioniranja pamćenja. Znanstvenici vjeruju da san pomaže u čišćenju abnormalnih proteina u ljudskom mozgu i učvršćuje sjećanja, jačajući cjelokupno zdravlje mozga (3).
2.
Poboljšanje krvnog tlaka i kolesterola – visoke razine kolesterola povezane su s povećanim rizikom od demencije.
3.
Zdrava prehrana – konzumiranje zdrave hrane pomaže u smanjenju rizika od kognitivnog pada aktivnosti mozga 4.
4.
Redovita tjelovježba – brojna istraživanja pokazuju da fizički aktivni ljudi imaju manju vjerojatnost doživjeti pad mentalnih funkcija i manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti 3. Ove dobrobiti proizlaze iz povećanog protoka krvi u mozgu tijekom fizičke aktivnosti. Kroz vrijeme, fizička aktivnost se pokazala korisna u suprotstavljanju nekim prirodnim smanjenjima moždanih veza do kojih dolazi tijekom starenja 5.
5.
Mentalna aktivnost – studije su pokazale da „moždane aktivnosti“ stimuliraju nove veze između živčanih stanica i mogu pomoći mozgu da stvori nove stanice. Čitanje, igre kartama, rješavanje sudokua i slaganje puzzli samo su neki od načina održavanja mozga aktivnim 3.
6.
Smanjeno vrijeme pred ekranima – vrijeme provedeno pred ekranima (gledanje televizije ili objava na društvenim mrežama) je pasivna aktivnost koja izrazito malo stimulira mozak.
7.
Prestanak pušenja – pušenje izrazito povećava mogućnost pojave demencije i Alzheimerove bolesti. U provedenom istraživanju je dokazano da ljudi koji puše između deset i dvadeset cigareta na dnevnoj bazi imaju 44% veći rizik od razvoja demencije 2.
8.
Socijalna aktivnost – ljudi s čvrstim i stabilnim društvenim vezama imaju niži krvni tlak, manji rizik obolijevanja od demencije i sveukupan dulji životni vijek 2.
9.
Konzumacija alkohola u umjerenim količinama – znanstveno je dokazano da konzumacija alkohola u umjerenim količinama, kao što je čaša vina uz obrok, može spriječiti gubitak pamćenja.
Ljudski mozak mijenja se starenjem, a s njime se mijenjaju i mentalne funkcije. Mentalni pad je jedan od najstrašnijih aspekata starenja, no radeći na poboljšanju zdravlja mozga osoba je sposobna održati kvalitetne vještine pamćenja, razumijevanja, komunikacije i kvalitete života. Vježbanje mozga može poboljšati rad mozga i povećati povezanost između različitih područja omogućavajući osobi kvalitetnu aktivnost mozga bez obzira na starost.
- https://www.bmj.com/content/371/bmj.m3683, pristupljeno 4. siječnja 2024.
- https://myhometouch.com/articles/why-is-brain-health-important, pristupljeno 4. siječnja 2024.
- https://www.peacehealth.org/healthy-you/8-easy-ways-boost-your-brain-health, pristupljeno 4. siječnja 2024.
- https://www.alz.org/help-support/brain_health/10-healthy-habits-for-your-brain, pristupljeno 4. siječnja 2024.
- https://www.mayoclinichealthsystem.org/hometown-health/speaking-of-health/5-tips-to-keep-your-brain-healthy, pristupljeno 4. siječnja 2024.
