Novosti, Savjeti

Je li dojenje još uvijek in?

Dojenje štiti od brojnih bolesti tijekom ranog djetinjstva, smanjuje smrtnost u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi, emocionalno povezuje majku s djetetom te besplatno na pozitivan način utječe na zdravlje i u kasnijem djetinjstvu.

Dojenje je hranjenje djeteta na prsima majke mlijekom koje se izlučuje za vrijeme laktacije.  Majčino mlijeko je bogato, specifično i neponovljiva sastava. Dojenje  emocionalno povezuje majku i dijete te istovremeno dok djetetu pruža osjećaj topline, bliskosti i naklonosti, majci osigurava izuzetno emocionalno zadovoljstvo, zbližavanje s djetetom i osjećaj bliskosti i ispunjenosti1. Mnogi će reći kako dojenje djeteta nikad nije bilo u modi, dok će druga većina reći kako nikada zapravo nije ni izašlo iz mode. Uzevši u obzir sve beneficije i zdravstvenu dobrobit koju dojenje pruža djetetu, je li ono još uvijek in?

Zbog mnogih kritičkih pogleda i ponekad pogrdnih komentara, mnoge je majke sve češće sram dojiti u javnosti te se sve više okreću svakodnevnom i jednostavnom korištenju dječjih bočica. 1. do 7. kolovoza je period u kojem se sa slobodom i ponosom govori o dojenju, što je u današnjem svijetu veoma važno s obzirom na činjenicu da je UNICEF-ovo istraživanje iz 2015. godine potvrdilo kako 13% majki zbog srama sve rjeđe doji te da doje samo prvih 6 mjeseci djetetova života.2 No, čega se to moderne žene imaju za sramiti u postupku dojenja? Dojenje je vještina koju je potrebno naučiti i usavršiti te bi je se kao takvom trebali javno ponositi. Kako ne bi došlo do prekidanja dojenja u ranom životu dojenčadi važno je da majka stvori i savlada dobre osnove dojenja kao što su pronalaženje osiguranog i mirnog mjesta za dojenje, redovito provođenje higijene ruku i dojki, pravilan položaj majke i djeteta za vrijeme dojenja, pravilno hvatanje bradavice, pravilno sisanje i pravilno završavanje dojenja.3 Internet danas osigurava dostupnost brojnih korisnih savjeta koji su lakog pristupa mnogim majkama u bilo kojem trenutku diljem svijeta. Danas je lakše nego ikad saznati sve potrebne informacije o načinima dojenja, poteškoćama koje se javljaju prilikom dojenja od strane majke ili djeteta te o pravilnom, najboljem i najsigurnijem načinu rješenja mogućeg problema ili nerazumijevanja. Za vrijeme dojenja potrebno je pridržavati se uputa i savjeta zdravstvenih djelatnika te djetetu pružiti opuštenu atmosferu u mirnom okruženju s dovoljno vremena za što kvalitetnije i uspješnije dojenje.

Postupak pravilnog i uspješnog dojenja:

  1. Udobno se smjestiti, tako da dojenje ne bude naporno. Svaku nelagodu osjetiti će i dijete, što može omesti tijek dojenja.
  2. Primiti dijete i prisloniti ga na prsa, nikada ne prsa prislanjati djetetu.
  3. Prstom ili bradavicom nježno dodirnuti kut djetetovih usana kako bi se potaknuo refleks, odnosno kako bi dijete široko otvorilo usta. Tek kad dijete široko otvori usta prisloniti ga dojci.
  4. Ako dijete od prve nije zahvatilo dojku, ponovno ga potaknuti da širom otvori usta i ponovno prisloniti dojci.
  5. Nakon nekog vremena ako dijete nije dovoljno nahranjeno, ponoviti isti postupak na drugoj dojci.4

Mnogi majčino mlijeko još nazivaju i „prvo cjepivo“ jer sadrži protutijela koja pomažu u zaštiti od mnogih dječjih bolesti. Djeca koja doje imaju bolji uspjeh na testovima inteligencije te su manje sklona razvitku dijabetesa i prekomjerne težine u kasnijoj životnoj dobi, što je izuzetno važno ako se u obzir uzme činjenica da prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj je čak 64.1 % muškaraca i 54 % žena pretilo.5 Majčino mlijeko je i lijek i hrana za bolesnu novorođenčad.

Navedeni su razni pozitivni ishodi za dijete koje je na prehrani majčinim mlijekom (smanjuje učestalost alergija, smanjuje rizik za upalu srednjeg uha, smanjuje rizik za razvoj dijabetesa i pretilosti, smanjuje upale probavnog, mokraćnog i dišnog sustava, pozitivno utječe na inteligenciju, smanjuje deformaciju čeljusti, smanjuje pojavu karijesa)6 , no postoje li pozitivni ishodi i za majke koje doje osim onih emocionalnih? Naravno da postoje. Majke koje doje imaju manji rizik za nastajanje karcinoma jajnika i dojki tako da je sigurno za reći da dojenje ima veliku zaštitnu ulogu i za majku.7 Dojenje se ne treba vraćati u modu jer nikada zapravo nije ni izašlo iz nje već su ljudi samo izbjegavali i potiskivali tu temu zbog njenog općeg svrstavanja u tabu temu o kojoj se ne razgovara iako je svima i više nego dobro poznata. Svjesni važnosti provođenja postupka dojenja i svih njegovih dobrobiti koje ima za novorođeno dijete i majku zašto uopće postoji potreba majkama bez iskustva ili znanja zadavati neugodne situacije u trenucima u kojima u javnosti doje svoje dijete? Ljudi moraju biti svjesni normalnosti dojenja i imati više razumijevanja u takvim situacijama te majkama pružati svojevrsnu podršku za njihov uložen napor u vrijeme provedeno dojeći.

S obzirom da je dojenje naporan proces, a neke majke nemaju uvijek dovoljno mlijeka ili iz nekog razloga nisu u mogućnosti dojiti, mnoge majke koriste adaptirana mlijeka od najranijih dana pa sve do 6 mjeseci djetetova života te djelomično adaptirana mlijeka od navršenih 6 mjeseci djetetova života.

Adaptirano mlijeko je najbolja alternativa za majčino mlijeko jer sadrži maksimalan broj hranjivih tvari i minerala koje beba treba dobiti. Tekuće adaptirano mlijeko koje je već pripremljeno i spremno za uporabu je dostupno, ali se ne koristi tako često. Adaptirano mlijeko se pomiješa s kuhanom vodom koja se treba ohladiti na barem 50° C kako se ne bi uništili vrijedni sastojci. Prije hranjenja adaptirano se mlijeko treba kapnuti na zapešće kako bi mu se provjerila temperatura prije nego što se da djetetu. Idealna temperatura za hranjenje je oko 37°C. Adaptirano mlijeko treba se držati unutar hladnjaka i upotrijebiti unutar 48 sati. Veći broj novorođenčadi  prihvaća adaptirano mlijeko, ali postoje slučajevi gdje su djeca alergična na protein koji ono sadrži u svojoj formuli. Kako bi roditelji znali što je najbolje za njihovo novorođenče, potrebno je obratiti se i konzultirati s njihovom patronažnom sestrom i pedijatrom koji imaju veliku ulogu u životu zdravog novorođenčeta.8

Izvori:

  1. Mirt M, Sviben B. Dojenje – najbolji izbor za dijete. Moje dijete . Zagreb.; 2012.
  2. https://www.unicef.org/croatia/teme/dojenje pristupljeno 17.07.2022.
  3. Grgurić J, Pavučić Bošnjak A. Dojenje – zdravlje i ljubav. Alfa . Zagreb., 2006.
  4. Žulec M, Puharić Z, Zovka A. Utjecaj pripreme za porođaj na daljinu dojenja (Influence of preparation for the childbirth to the length of breastfeeding). 2014;19(3):205-210.
  5. https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:792 pristupljeno 17.07.2022.
  6. Čatipović M. Dojenje: važnost u rastu, razvoju i zdravlju djece. HČJZ. 2011;7(28).
  7. https://repozitorij.pmfst.unist.hr/en/islandora/object/pmfst:1078 pristupljeno 17.07.2022
  8. https://miss7mama.24sata.hr/beba/dohrana/10-stvari-koje-mozda-niste-znali-o-adaptiranom-mlijeku-8808 pristupljeno 17.07.2022.

2 thoughts on “Je li dojenje još uvijek in?

  1. Vlatka napisao:

    Odličan i poučan tekst!

  2. Gabrijela napisao:

    Jako lijep tekst.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *