Novosti, Savjeti

Zdrava „prehrana“ za srce

Najbolja dijeta za srce naglašava povrće, cjelovite žitarice i ribu, jer je to hrana koja pozitivno utječe na zdravlje srca.

U svijetu je trenutno oko šest milijuna ljudi koji pate od srčanih bolesti, a predviđa se da će oko pola njih umrijeti u roku od pet godina. Postoje mnogi načini na koje se mogu spriječiti bolesti srca. Redovita provjera rada srca, primjenjivanje tjelesne aktivnosti i odustajanje od pušačkih ovisnosti (ukoliko ih imate) samo su neki primjeri 1. Ono što je često zanemareno jest zdrava prehrana i njena važnost u svakodnevnom zdravlju pa tako i u zdravlju srca.

Najbolja dijeta za srce naglašava povrće, cjelovite žitarice i ribu, jer je to hrana koja pozitivno utječe na zdravlje srca. Dijeta za zdrav rad srca također uključuje limitiran unos procesirane hrane koje sadrže veliku količinu šećera i soli, pošto one povećavaju rizik za nastanak srčanih bolesti 2. Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine te optimalan omjer makromolekula koje služe kako bi se osigurale potrebe organizma za građevnim, energetskim i zaštitnim tvarima. U istraživanjima su se kao najbolje namirnice za srce i krvožilni sustav pokazale losos i deblje ribe, tamno lisnato povrće, orašasti plodovi i sjemenke, repa, avokado, maslinovo ulje, mahunarke te mliječni proizvodi s niskom masnoćom. S druge strane, kao najgoru hranu za srce i kao onu koju bi se u svakom slučaju trebalo izbjegavati pokazalo se crveno meso, pržena hrana (pomfrit, pohana piletina…), zašećereni napitci (energetska pića, gazirana pića i alkohol),  voćni jogurti, bijeli kruh, bijela riža te grickalice. Iako masti imaju ključnu ulogu u nastanku i progresiji krvožilnih bolesti, ne smijemo ih potpuno izbaciti iz prehrane. Razlog je u tome što srce kao izvor energije koristi masne kiseline.

Uzevši to u obzir, glavna preporuka bi bila zamijeniti crveno meso te ulja bogata zasićenim masnoćama, omega-3 kiselinama iz ribe te omega-9 kiselinama iz maslinovog ulja 3. Također, vrijedi spomenuti da omega-masne kiseline ljudski organizam ne proizvodi već ih čovjek treba i može unositi u organizam isključivo kroz određene namirnice ili gotove pripravke – dodatke prehrani.

U kontroliranim studijama dokazano je da unos određene vrste hrane utječe na kardiovaskularno zdravlje. Istraživanjima se tako najdjelotvornijom pokazala mediteranska prehrana s dodatkom ekstradjevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova koja je učinkovita u smanjenju kardiovaskularne smrtnosti i kardijalnih događaja u primarnoj te u sekundarnoj prevenciji. Osim nje učinkovita je i DASHdijeta koja ne samo da pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju tjelesne težine nego i u sniženju razine ukupnog kolesterola u serumu 4. Važno je napomenuti da je u prehranu poželjno uvrstiti što raznovrsniji izbor namirnica te uskladiti unos energije sa svojim prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima 5.

Izvori:

  1. https://www.medicalnewstoday.com/articles/321820#16.-Vegetables, pristupljano 3.kolovoza 2022
  2. https://www.medicalnewstoday.com/articles/cardiac-diet, pristupljano 3.kolovoza 2022
  3. https://zir.nsk.hr/islandora/object/pmfst:46, pristupljeno 3.kolovoza 2022
  4. https://hrcak.srce.hr/170024, pristupljeno 3.kolovoza 2022
  5. https://hrcak.srce.hr/file/29972, pristupljeno 4.kolovoza 2022

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)