Novosti, Savjeti

Vitamin D – Kako ga stvaramo i za koju svrhu?

Prehrambene namirnice bogate vitaminom D

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja vidljiva je poveznica između manje koncentracije D vitamina i pojave infektivnih oboljenja, primjerice infekcija gornjeg dišnog sustava, enteroviroze, upale uha, hepatitisa B i C, HIV-a i pneumonije. Primijećeno je i da su rizične skupine za obolijevanje od korona virusa mahom osobe starije dobi i osobe s brojnim komorbiditetima, a te osobe imaju i manje vrijednost D vitamina u organizmu – navodi HZJZ.

Vitamin D razlikuje se od drugih nutrijenata po tome što ga tijelo može samo sintetizirati pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Riječ je o vitaminu topivom u mastima, stoga se u organizmu zadržava dulje, pa je potreban i veći oprez prilikom suplementacije, kako se ne bi pretjeralo s unosom.

Kao što je već spomenuto, vitamin D tijelo samo može sintetizirati, pod utjecajem UV zračenja, stoga je poznat i pod nazivom “vitamin sunca”. Drugi način opskrbe organizma ovim vitaminom jest putem prehrane. Najznačajniji prehrambeni izvori vitamina D su ulje jetre bakalara, masna plava riba (srdela, skuša, tuna), mlijeko, iznutrice i žumanjak jajeta te obogaćeni prehrambeni proizvodi (margarin, ulje).

Djevojčice se sunčaju na plaži

Ljepota zdravlja – centar zdravih rješenja preporučuje m.e.v. Feller® Vitamin D 1000 IU koji uz stručan savjet nudimo u našim poslovnicama u Ivanić Gradu i Bračku.

m.e.v. Feller Vitamin D 1000 IU

Jeste li znali?

Gotovo  50% populacije bilježi manjak vitamina D u organizmu, osobito za zimskih vremena, kad je koža vrlo oskudno izložena sunčevim zrakama. Ovo vrijedi i za osobe koje žive sjevernije od 35. paralele, gdje se godišnje bilježi manje sunčanih dana.

Iako se vitamin D najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, uloga ovog vitamina u organizmu jest višestruka. Zaslužan je za regulaciju i održavane koncentracije kalcija i fosfora u organizmu, čime se postiže gustoća i čvrstoća kosti. Nadalje, novija istraživanja navode i ulogu u regulaciji lučenja hormona inzulina i utjecaj na nastajanje razlika u stanicama, tj. diferencijacije stanica, što ga čini bitnim i kod pojave dijabetesa ili autoimunih bolesti.

Žena se sunča na plaži

Posljednjih godinu dana najistaknutija je preventivna uloga vitamina D u razvoju virusnih infekcija, među kojima se najviše ističe trenutna pandemija korona virusa.

Prema hrvatskih smjernicama optimalne vrijednosti vitamina D u krvi iznose od 75 nmol/L do 125 nmol/L . dok su preporučene dnevne doze za unos vitamina D 5 mcg/dan.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Budući da je riječ  o vitaminu topivom u mastima, ukoliko se uzima dugo, bez provjere razine u krvi, velike doze vitamina D u krvi mogu biti toksične.

Najčešće nuspojave su mučnina, povraćanje, opća slabost, žeđ, bolovi u zglobovima, gubitak apetita, povećane razine kalcija u tijelu i sl. Ukoliko se višak ne prepozna na vrijeme, kasnije komplikacije mogu biti teže, primjerice nakupljanje kalcija u organima (srce, pluća, bubrezi). Stoga, prilikom dodatnog unosa ovog vitamina, ali i drugih vitamina topivih u mastima (vitamin A,E,K) treba biti umjeren i oprezan, kako bi se izbjegli toksični učinci.

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *