Novosti, Savjeti

Kako spriječiti simptome alergija?

Pojava začepljenog nosa, osjećaj suhoće sluznice nosa, pojava sekreta kojeg je teško ispuhnuti, ili pak pojačana sekrecija uz često kihanje i nadražaje grla i ždrijela, jedni su od prepoznatljivih proljetnih simptoma senzibiliteta na cvjetnu pelud, odnosno alergijskog rinitisa

Samim dolaskom proljeća, svi smo osjetno veseliji, vedriji i energičniji. Sve više vremena provodimo u prirodi, a i naše aktivnost su uglavnom povezane s boravkom na otvorenom. 

Međutim, buđenje prirode sa sobom nosi i pretežno blage i umjerene respiratorne smetnje kod velikog broja ljudi. Pojava začepljenog nosa, osjećaj suhoće sluznice nosa, pojava sekreta kojeg je teško ispuhnuti, ili pak pojačana sekrecija uz često kihanje i nadražaje grla i ždrijela, jedni su od prepoznatljivih  proljetnih simptoma senzibiliteta na cvjetnu pelud, odnosno alergijskog rinitisa.

Među najpoznatije alergene ubraja se pelud lijeske, breze, vrbe, bukve, javora, hrasta i livadnih biljaka, dok se u kasno ljeto pojavljuju ambrozija i pelin.

Kako bi se ublažili simptomi alergijskog rinitisa potrebno se više educirati na tu temu i potražiti savjet liječnika, s obzirom da izraženost simptoma, a samim time i potencijalne opasnosti, variraju od osobe do osobe.

5 savjeta koji su svakako dobrodošli kao pomoć kod ublažavanja simptoma alergijskog rinitisa:

  • Praćenje peludnog kalendara,
  • Izbjegavanje boravka na otvorenom za vrijeme najveće koncentracije alergena u zraku – u razdoblju od 10 do 17 sati preporuča se, ukoliko je moguće, izbjegavati boravak na otvorenom, kao i za sunčanog i vjetrovitog vremena. Nakon kiše, koncentracija peludi u zraku znatno je manja,
  • Nakon boravka na otvorenom poželjno je tuširanje i pranje kose  – dodatno se savjetuje presvući odjeću u kojoj ste boravili na otvorenom, kako biste spriječili unos peludi u kuću,
  • Izbjegavanje intenzivnih tjelesnih i sportskih aktivnosti na otvorenom za vrijeme cvatnje biljke koja izaziva simptome alergije,
  • Nosnu sluznicu  češće ispirati ili vlažiti.

Uslijed postojanja opasnosti navikavanja na različite sprejeve ili kapi za nos, savjetuje se prednost dati fiziološkoj otopini. U ovom slučaju, dobro je razmotriti upotrebu medicinskih inhalatora, koji djeluju na principu raspršivanja čestica fiziološke otopine sve do u donje dišne puteve.

Inhalacija fiziološkom otopinom djeluje blagotvorno na sluznicu dišnih puteva, hidratizirajući je, te tako sprječava nadražaj, uspostavlja fiziološku funkciju nosne sluznice teodstranjuje nečistoće i alergene koji ulaze u nos disanjem. Međutim, odrasli i djeca, kojima u obiteljskoj anamnezi, odnosno povijesti bolesti postoji sklonost spazmima u donjim dišnim putevima, kao i sklonost bronhitisima, trebaju se prije inhalacije fiziološkom otopinom posavjetovati sa svojim liječnikom, zbog toga što fiziološka otopina može prouzročiti dodatni nadražaj.

Kompresijski inhalatori najčešće su korišteni u kućnim uvjetima, a prednost im je jednostavna upotreba i održavanje, kao i povoljna cijena.

Philips kompresijski inhalatori osiguravaju postojanu visoku kvalitetu raspršivanja, pouzdano oslobađanje aerosola te kraće vrijeme terapije, što je od iznimnog značaja za brzu i učinkovitu respiratornu terapiju djece i odraslih.

Autor:
Katarina Plepel, mag.clin.nutr.

Related Posts