Novosti, Savjeti

Prva pomoć kod dispneje

Dispneja je medicinski izraz za otežano disanje. Ponekad ju je teško dijagnosticirati i liječiti jer postoji mnogo različitih uzroka njenog nastajanja. Kratkoća daha može varirati od blage i privremene do ozbiljne i dugotrajne, ovisno o osobi. Ukoliko se simptomi dispneje pojave iznenada ili su izrazito ozbiljni, to može biti znak ozbiljnog zdravstvenog stanja te je od izrazite važnosti savjetovati se s liječnikom.

Simptomi koje možete uočiti kod osoba s dispnejom uključuju otežano disanje, plitko disanje, osjećaj prigušenosti i lupanje srca. Epizoda dispneje nije uvijek direktno povezana s zdravljem pojedinca. Svakoj osobi može se dogoditi da osjeti nedostatak daha nakon intenzivne tjelovježbe ili čak tijekom promjene temperature (1). Osim poremećaja pluća i kardiovaskularnog sustava, brojna druga stanja mogu biti uzrok nedostatka zraka kao što su na primjer: loša tjelesna kondicija, pretilost, trauma, veliki gubitak krvi, anemija, nizak tlak i anksioznost (2).

Prema trajanju, dispneja može biti akutna, subakutna i kronična:

  1. Akutna dispneja se javlja iznenada, uglavnom traje nekoliko minuta. Njeni uzroci su najčešće teške i fatalne bolesti poput plućnog edema, plućne embolije, infarkta miokarda i slično.
  2. Subakutna dispneja javlja se u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana i najčešće je uzrokuju bronhalna astma, kronično popuštanje srca i slično.
  3. Kronična dispneja razvija se tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci i povezana je s kroničnim bolestima kao što su plućna fibroza, popuštanje srca, KOPB, kardiomiopatije i slično. (3)

 

Liječenje dispneje kod pojedinca ovisiti će o uzroku problema (1). Prvi savjet svim osobama koje boluju od dispneje je obavezan prestanak pušenja. Nakon što se otkrije uzrok bolesti liječenje se prilagodi problemu s ciljem otklanjanja problema vezanih za bolest (3). između ostaloga, od iznimne je važnosti naučiti kako pravilno disati. Uz pomoć raznih treninga može se povećati volumen pluća, što doprinosi smanjenju pojave kratkog daha.

Važno je zapamtiti da je dispneja normalna u nekim slučajevima kao što su: izloženost fizičkom naporu, doživljaj stresa ili neke ekstremne situacije. Normalno, nakon prijelaza u mirno stanje, disanje bi trebalo mirno obnoviti bez izazivanja osjećaja nedostatka zraka. Ako se dispneja javlja nerazmjerno učincima to može značiti somatske bolesti, infekcije, psiho-emocionalne poremećaje ili endokrine poremećaje (4).

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *