Novosti, Savjeti

Rani znakovi i simptomi demencije

Demencija je pojam koji opisuje mnoštvo simptoma koji utječu na kognitivno funkcioniranje osobe. Javlja se kada živčane stanice u mozgu prestanu funkcionirati, a može utjecati na sposobnost razmišljanja, pamćenja i zaključivanja pojedinca.1 Bolest se s vremenom pogoršava te postoji nekoliko ključnih znakova upozorenja i njenog prepoznavanja koja će biti navedena i objašnjena u ovom članku.

Demencija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se javlja kod osoba starije životne dobi. Postotak oboljelih je 5 % između 65 i 74 godina te raste do 40 % kod osoba između 75 i 85 godina. Demencija je bolest koja se smatra razlogom za boravak u domovima za starije u čak više od 50 % slučajeva.2 Prije rasprave o ranim znakovima demencije, važno je napomenuti da postoje razne vrste demencije. Prema Nacionalnom institutu za starenja, najčešća vrsta demencije je Alzheimerova bolest, ali također postoje još i Lewyjeva tjelesna demencija, frontotemporalna demencija, vaskularni poremećaji i miješana demencija odnosno kombinacija raznih tipova demencije.

Najčešći uzroci demencije su neurološki poremećaji i bolesti, razvojni neurološki problemi, psihički poremećaji, povrede glave, poremećaji metabolizma i primjena određenih lijekova.3 Postoji 10 uobičajenih ranih znakova demencije, a da bi osoba bila dijagnosticirana, obično mora iskusiti dva ili više simptoma koja bi bila dovoljno ozbiljna da bi mogli omesti svakodnevni život osobe. Gubitak pamćenja jedan je od najčešćih i opće najprepoznatljivijih simptoma demencije. Osobi može biti teško prisjetiti se podataka koje je nedavno naučila te se može oslanjati na prijatelje i obitelj kako bi pratila i prisjetila se određenih stvari.

Poteškoće u obavljanju poznatih zadataka i njihovo završavanje kao što su rad na računalu, kuhanje kave i odlazak na neko poznato mjesto česte su u ranom razvoju demencije. Ljudi s demencijom često zaborave gdje su pa tako i kako su stigli na određeno mjesto, stoga je otežana procjena vremena koje prolazi još jedan od znakova na koje bi trebalo obratiti pozornost (osobi je teško razumjeti događaje u prošlosti ili budućnosti). Poteškoće u planiranju ili rješavanju problema kao što je praćenje recepta tijekom kuhanja je još jedan od mogućih problema s obzirom na činjenicu da osobe s demencijom teško slijede zadani određeni plan i upute. Jedan od drugima vidljivih znakova koji ukazuje na problem s demencijom su poteškoće s govorom i pisanjem, te sveobuhvatnoj komunikaciji s ljudima. Oboljeli od demencije često imaju tendenciju zaboraviti o čemu su pričali ili nešto što je netko neposredno prije rekao u razgovoru. Osoba s demencijom također ima veliku sklonost stavljanju stvari na pogrešno mjesto, te se možda neće moći sjetiti kamo je stavila svoje naočale za čitanje ili ključeve od auta. Loše prosuđivanje i donošenje i najmanjih odluka javlja se često te je osobi s demencijom teže razlikovati što je pošteno i razumno zbog čega ih je veoma lako prevariti ili obmanuti u svakodnevnim situacijama (primjer: na blagajni u trgovini plate više nego što bi trebali). Česta pojava kod oboljelih od demencije je manjak brige za osobnu higijenu.

Povlačenje iz društvenih aktivnosti i opća nezainteresiranost za druženje s drugim ljudima u privatnom i poslovnom svijetu također su neki od simptoma demencije, što rezultira time da se osoba potpuno povuče u sebe i ne razgovara niti obraća pažnju na druge ljude, a njihovi do tada voljeni hobiji i interesi postanu im dosadni i mukotrpni. Link i vizual Vizualne informacije mogu predstavljati veliku prepreku kod osoba s demencijom. Može im biti teško čitati, procijeniti udaljenosti ili utvrditi razlike između boja što je od velike opasnosti u prometu, bilo da voze auto, bicikl ili samo pješače. Posljednji – rani znak koji vrijedi navesti je taj da pojedinac s demencijom može često iskusiti promjene raspoloženja ili promjene osobnosti. Na primjer, usred razgovora te osobe mogu postati razdražljive, depresivne, tjeskobne ili uplašene.1 Ukoliko sumnjate da vi ili vaša voljena osoba pati od demencije potrebno je napraviti pretrage koje uključuju CT ili MR mozga, mjerenje razine elektrolita te provjeru vitaminskog statusa.2 Psihički simptomi u okviru pojedinih kliničkih slika zahtijevaju intervencije u planu liječenja osoba s demencijom, primjenu psihofarmaka i niza nefarmakoloških metoda te potrebnu skrb i način liječenja koji najbolje odgovara pojedincu koji boluje od demencije.4 Važno je osvijestiti osobe oboljele od demencije da promjena njihovih ponašanja nije posljedica njihove osobnosti već oboljenja.2 Simptomi demencije najčešće se javljaju postepeno te ukoliko uočite neke od simptoma na sebi ili bližnjima najbolje je obratiti se liječniku koji će vam onda prema potrebi dati savjete.

Komunikacija s osobama koje imaju kognitivna oštećenja poput demencije je iznimno zahtjevna i prijeko potrebna te je važno da bude kvalitetna i na primjerenoj razini. Ukoliko netko vama bliski pati od demencije, a vi niste u potpunosti sigurno kako se prema njemu pravilno odnositi ovdje je par smjernica koje će vam pomoći u uspostavi bolje i kvalitetnije komunikacije: 

  • Govoriti kratko i jasno
  • Ponavljati upute
  • Davati upute jednu po jednu
  • U slučaju ako osoba postane agresivna potrebno ju je udaljiti od situacije koja ju je dovela do ispada i odgoditi rješavanje nastale situacije
  • Uvažavati potrebe osobe
  • Ići „korak po korak“ i ne brzati situacije
  • Pružiti podršku i stvoriti osjećaj povjerenja3
  1. https://www.medicalnewstoday.com/articles/324516#types-of-dementia, pristupljeno 27. kolovoza 2022. 
  2. https://www.synlab.hr/novosti/prvi-simptomi-demencije.html, pristupljeno 27. kolovoza 2022. 
  3. Mrzljak, V. Priručnik za osposobljavanje osobe za njegovatelja/icu starijih, nemoćnih i/ili potrebitih osoba. Učilište Piramida znanja. Donja Stubica. 2022.,  
  4. https://hrcak.srce.hr/clanak/278698, pristupljeno 28. kolovoza 2022. 

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *