Novosti, Savjeti

Možemo li spriječiti starenje?

Kroz život se susretnemo s nebrojeno različitih teorija; neke od njih su već dobro istražene i zdravstveno utemeljene, dok za neke znanstvenici još uvijek nemaju jasno utvrđena stajališta. Jedna od takvih teorija odnosi se na proces starenja.

Do sada je predloženo oko 300 različitih teorija vezanih za prirodu starenja. Mnoge su dosta slične, dapače, može se reći da se međusobno isprepliću. Najistaknutije su svakako teorija programiranog starenja i teorija slobodnih radikala. Iako su prvotno zamišljene kao dvije zasebne teorije, teško ih je odvojiti jednu od druge.

Geni određuju životni vijek stanica, organa i organskih sustava, a samim time i života, glavna je odlika teorije programiranog starenja. Osim samih gena, u proces programiranog starenja uključeni su još i imunološki i hormonalni sustav. Oni su s vremenom podložni promjenama koje rezultiraju znakovima starenja. Dakle, naše je tijelo programirano da s vremenom stari, čime se osigurava prirodni tijek održavanja vrste. Ono što ovu teoriju ne može strogo odvojiti od teorije slobodnih radikala jest upravo utjecaj tih slobodnih radikala na život tjelesnih stanica.

Slobodni radikali izrazito su nestabilne i vrlo reaktivne čestice, koje nastaju kao produkt neki biokemijskih reakcija u tijelu ili  kao produkt ujtjecaja okolišnih čimbenika, primjerice duhanskog dima, štetnih plinova, UV zračenja, emocionalnog stresa, nepravilne prehrane i sl. Takve čestice reagiraju s biološkim makromolekulama u tijelu te tako uzrokuju oštećenja, bilo genetskog materijala, bjelančevina ili drugih makromolekula. Dugotrajno izlaganje tijela slobodnim radikalima rezultira oksidativnim stresom, koji za posljedicu preuranjeno starenje i razvoj kroničnih bolesti.

Da bi se organizam zaštitio od pretjeranog utjecaja slobodnih radikala, postoje razvijeni mehanizmi čiji je zadatak borba protiv oksidativnog stresa. Radi se o bjelančevinama smještenim u tjelesnim stanicama, koje imaju antioksidativno djelovanje. Međutim, za njihov neometani rad neophodna je opskrba organizma mikroelementima kao što su selen, bakar, cink i željezo. Isto tako, pojedini vitamini, poput vitamina C, vitamina A biljnih izvora, vitamina E, samostalni su i snažni borci protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala, zbog čega i opravdano nose naziv antioksidansi.

Iako nije moguće zaustaviti sam proces starenja, pravilnom prehranom može se spriječiti preuranjeno starenje organizma i to baš zahvaljujući vitaminima i biljnim pigmentima, koje nazivamo fitokemikalije.

Fitokemikalije, podrijetlom iz hrane, iako još uvijek nisu u potpunosti istražene, smatra se da bitno utječu na mladolik izgled i vitalnost te da, općenito, imaju povoljan utjecaj na probavni i imunološki sustav.

Razlikuju se četiri skupine biljnih pigmenata, koje su odgovorne za boju hrane. Klorofil je zeleni biljni pigment koji daje boju kupusnjačama i lisnatom povrću. Narančasti i žuti biljni pigmenti biljni su izvor vitamina A i pripadaju skupini karotenoida. Antocijani daju crvenu, plavu i ljubičastu boju povrću i voću i najpoznatiji su antioksidansi. Betaini su također odgovorni za crvenu i žutu boju i nalaze se u povrću kao što je cikla ili repa i u žitaricama.

Savjeti kako prehrana može dobiti anti-age učinak:

  • svakodnevnu prehranu osvježite povrćem i voćem različitih boja (cikla, rajčica, trešnje, mrkva, marelica, brokula, zeleno lisnato povrće, ananas, limun, kukuru, šumsko voće, borovnice, luk, čenjak)
  • učestalije konzumirajte povrće i voće, barem dva puta dnevno
  • koristite biljne začine
  • konzumirajte orašaste plodove
  • kada birate žitarice i proizvode od žitarica, odaberite one cjelovitog zrna
  • ograničite unos kave na jedanput dnevno
  • koristite zdrave izvore masnoće (maslinovo ulje)
  • umjereno konzumirate crveno meso
  • konzumirajte ribu barem dva put tjedno
  • pijte vodu
  • slatkiše zamijenite voćem, suhim voćem ili pak odaberite čokoladu s visokim udjelom kakaa
  • izbjegavajte rafinirane šećere
  • na prvi znak sitosti prestanite s unosom hrane
  • bavite se tjelovježbom
  • kako bi se potaknula izmjena tvari u organizmu i izbjeglo zadržavanje viška tekućine u tijelu, savjetuje se naglasak staviti na namirnice bogate vitaminom C (svježe voće i povrće) i kalijem (banane, marelice, breskve, naranče, rajčice)
  • smanjite unos soli
  • budući da je vitamin C osjetljiv na termičku obradu hrane, savjetuje ga se uzimati povremeno u obliku dodataka prehrani

izvori:
vitamini.hr : O teoriji starenja
hr.approby.com :  Programirane teorije starenja
CROSBI Genetički pogled na teorije starenja

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *