Novosti, Savjeti

Namirnice koje valja izbjegavati ukoliko imamo visok tlak

namirnice_tlak

Prehrana sukladna suvremenim standardima mora, između ostalog, biti i u službi kontrole krvnog tlaka. Stoga je vrlo bitno smanjiti unos namirnica koja dokazano povisuju krvni tlak ili opterećuju krvne žile.

Prekomjerne količine ovih namirnica višestruko ugrožavaju naše zdravlje:

  • Sol
  • Mesne prerađevine
  • Smrznuta gotova hrana
  • Konzervirana hrana
  • Šećer
  • Zasićene masti
  • Alkohol

25% odrasle populacije u svijetu ima povišen krvni tlak. Do 2025. očekuje se daljnji porast za 60%. To znači da će 1,56 milijardi ljudi u svijetu bolovati od arterijske hipertenzije (visokog krvnog tlaka).

SOL

Sol je nužna za normalno funkcioniranje organizma. Dnevna potreba za solju iznosi 5-6 g (jedna čajna žličica). Međutim, povećan unos kuhinjske soli jedan je od glavnih čimbenika za razvoj arterijske hipertenzije. U Hrvatskoj je prosječan unos soli oko 16 g na dan, a povišen krvni tlak ima skoro svaka treća osoba.

MESNE PRERAĐEVINE

Namirnice životinjskog porijekla koje se nude u obliku salama, hrenovki i suhomesnatih proizvoda ne bi trebale biti dio redovne prehrane. Dapače, idealna količina konzumacije tih proizvoda bila bi 0 porcija dnevno!

sol

Ako volite sendviče i smatrate ih brzim i prikladnim obrokom, umjesto salame idući put koristite bijelo pileće meso, tunu ili u najboljem slučaju isprobajte nadjeve/namaze na bazi mahunarki (grah, slanutak, leća…). Vrijedi isprobati i maslac od orašastih plodova.

SMRZNUTA, GOTOVA I KONZERVIRANA HRANA

Pa zašto je treba izbjegavati kada je toliko ukusna? Prerađena, konzervirana hrana sadrži puno masti, soli  i šećera. Takva hrana je grupirana prema stupnju prerade – to jest količini promjene kroz koju sastojci prolaze dok proizvođači hrane poboljšavaju okus, boju i rok trajanja. Primjerice, dehidrirane juhe, pekarski proizvodi, žitne pahuljice, polugotova jela, keksi, grickalice…smatraju se visoko prerađenom hranom čija se kontinuirana konzumacija dovodi u izravnu vezu s većim rizikom razvoja visokog tlaka i kardiovaskularnih oboljenja.

secer

Znate li?

U Hrvatskoj su na prvom mjestu po financijskoj potrošnji upravo lijekovi za liječenje hipertenzije.

ŠEĆER

….Šećer hranu čini ugodnijom….i zato ga ne treba u potpunosti izbjegavati, ali istina je da tijekom dana pojedemo prevelike količine šećera, a da toga nismo svjesni. Šećer je prisutan u gotovo svim oblicima prerađene hrane i napitaka. Jedna od najvećih opasnosti koje donosi pretjerana konzumacije šećera je naravno pretilost. Naše tijelo ne poznaje razliku između prirodnog i dodanog šećera. I jedan i drugi se prerađuju na isti način. No, hrana s prirodnim šećerima (voće i povrće) sadrži topiva vlakna, što znači da ih naše tijelo sporije probavlja. Dodanom šećeru nedostaju vlakna i zato ga puno brže apsorbiramo što rezultira naglim skokovima vrijednosti šećera u krvi te dovodi do skoka inzulina, a posljedično i do vrlo brze pojave ponovne gladi.

Na taj način jedemo više kako bismo zadovoljili nagle oscilacije i osjećaj gladi. Pretjeran unos kalorija dovodi do pretilosti koja dokazano djeluje na povećanje krvnog tlaka, a sve zahvaljujući šećeru koji je danas neprijatelj br. 1 zdravlja srca i krvnih žila.

Najveći dio komplikacija zbog povišenog krvnog tlaka nastaje u životnoj dobi od 45 do 69 godina, dakle kod radno sposobne populacije.

ZASIĆENE MASTI

Kako bismo razumjeli ulogu koju masti imaju u prehrani, moramo poznavati razliku između zasićenih i nezasićenih masti. Zasićene masnoće, sadržane uglavnom u mesu i mliječnoj hrani, pridonose začepljenju arterija i kardiovaskularnim bolestima. No, monozasićene i polinezasićene masnoće, koje se sadrže biljke i zdrava ulja, zapravo štite naše zdravlje poboljšavajući naš profil kolesterola. Najgora vrsta masnoća je poznata pod nazivom trans masti. Hrana bogata trans mastima povećava količinu „štetnog“ LDL kolesterola i smanjuje količinu HDL kolesterola u krvi. Čak i male količine trans masti mogu naštetiti zdravlju: na svakih 2% kalorija dnevno unesenih trans masti rizik od srčanih bolesti raste za 23%.

trans_masti

U kojoj hrani se mogu naći trans masti:

  1. Proizvodi životinjskog podrijetla – u malim količinama su prisutne u crvenom mesu i mliječnim proizvodima
  2. Industrijski obrađena hrana koja je najčešći izvor trans masti u prosječnoj prehrani, a uključuje:
  • „fast food“ – hamburgeri, pizza, pommes frites…
  • različite grickalice
  • margarin

ALKOHOL

Količina je ključni faktor kada je riječ o konzumaciji alkohola i njegovom dugoročnom djelovanju na naše tijelo. Primjerice, što više alkohola popijemo u kratkom vremenskom periodu, otkucaji srca postaju brži. Iznenadni skok brzine otkucaja povećava kratkotrajno krvni tlak i predstavlja potencijalnu opasnost za ljude koji imaju srčana oboljenja i koji može biti okidač za pokretanje aritmija i drugih neženjenih posljedica za zdravlje srca. Stoga, posve opravdano uvijek govorimo o umjerenosti u piću. Prema današnjim smjernicama tolerira se konzumacija jednog pića dnevno, sve ostalo je prekomjerno i nema pozitivan učinak na naše zdravlje.

Related Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *