Zdravstvene smjernice kažu da svaki porast tlaka za 20/10mmHg udvostručuje rizik od kardiovaskularnih (KV) bolesti. Međutim tek očitavanja tlaka iznad 140/90 mmHg mogu biti liječnicima smjernica za propisivanje lijekova. Za sva ostala stanja liječenje mora biti usmjereno na promjenu načina života.
Zašto sa promjenama ne krenuti već danas?!?
Ali za početak pokušajmo “razbiti” 10 mitova o bolestima srca.
Jedna od najčešćih zabluda koja je raširena među ljudima jest da od KV bolesti obolijevaju stariji. Istina je da srčane bolesti češće pogađaju osobe starije od 65 godina, ali 4-10% srčanih udara događa se u osoba mlađim od 45 godina. Ubrzanom i sjedilačkom načinu života izloženija je mlađa populacija, a dodamo li k tome još i sve prisutniju gojaznost, smanjenje tjelesne aktivnosti, nezdravu prehranu i pušenje definitivno je jasno da se dobna granica za razvoj ovih bolesti bitno spustila. U ostalom, ateroskleroza ne nastaje preko noći. Proces nastajanja aterosklerotskog plaka započinje još u djetinjstvu.
Ovo nije istinita tvrdnja. Vježba pomaže pri jačanju srčanog mišića i poboljšava protok krvi. Kako vježbom utjecati na vrijednosti tlaka pročitajte na https://www.ljepota-zdravlja.hr/smanjimo-tlak-i-secer-u-krvi/
Jedan od mitova koji se može čuti i koji nema znanstvenu podlogu. Doduše, žene prije menopauze, zbog hormona estrogena, imaju manji rizik od srčanog udara, međutim nakon menopauze, taj rizik s izjednačava s rizikom kod muškaraca. Ali, svakako valja napomenuti da žene koje imaju dijabetes ili povišenu razinu triglicerida, bez obzira na estrogen, imaju jednak rizik od srčanog udara kao i muškarci.
Još jedan u nizu mitova koji nije istinit. Mršavi ili ljudi idealne tjelesne težine, ukoliko se ne hrane pravilno i nemaju uvriježene zdrave životne navike, štoviše, ako su strastveni pušači, definitivno nisu zaštićeni od bolesti srca i krvnih žila.
Ovo apsolutno nije točno! Istina je da tijelo “pamti”. Nepravilne životne navike u mladosti odražavaju se itekako u zrelijim godinama. Ukoliko uzimamo lijekove za snižavanje kolesterola moramo paziti na unos hrane “bogate” kolesterolom. Bitno je istaknuti da osobe s KV bolestima svakako trebaju smanjiti i izbjegavati unos zasićenih masti, djelomično hidrogeniziranih i trans masti. Međutim, umjerena konzumacija nezasićenih masti biljnog porijekla (orašasti plodovi…) i životinjskog porijekla (riba….) su itekako dobrodošle namirnice u tanjuru zdrave prehrane.
To naravno nije točno. Osobe koje u svojoj obitelji imaju prisutne KV bolesti smatraju kako i njih, bez obzira na sve, čeka isto. Ako članovi uže obitelji imaju srčanu bolest, to samo znači da takve osobe imaju povećan rizik, ali svojim postupcima mogu utjecati na smanjenje rizika. Uz redovite kontrole i savjetovanja s obiteljskim liječnikom kao i uključivanjem zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i kontrole krvnog tlaka rizik razvoja bolesti se može bitno smanjiti.
Većina dodataka prehrani u preporučenim dozama vjerojatno neće biti loša za zdravlje srca, ali nema dokaza da dodaci prehrani mogu smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti i zasigurno ne mogu zamijeniti zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu.
Pušenje je glavni uzrok bolesti srca. Nije važno koliko imate godina ili koliki vam je pušački “staž”, prestanak pušenja u bilo kojem trenutku poboljšava vaše zdravlje. Kada prestanete pušiti, lakše ćete disati i imati više energije.
Bolesti srca nisu rezervirane za muškarce. Istina je da muškarci razvijaju KV bolesti u ranijoj kronološkoj dobi od žena i u toj dobi imaju veći rizik od koronarne bolesti.
Srčani udar i zastoj srca nije isto. Srčani udar je problem cirkulacije jer dolazi do začepljenja koronarne arterije koja provodi krv obogaćenu kisikom do mišića srca. Zastoj srca se javlja kada srce prestane učinkovito pumpati krv po tijelu. Zastoji su često uzrokovani srčanim udarom.
Mnogi smatraju da se srčani udar manifestira jakom boli u prsima. Međutim, kako u medicini, uz brojna pravila postoje i iznimke, tako i ovaj put možemo reći. Otprilike trećina bolesnika ima atipične bolove u prsima ili bol gotovo izostane.
Prilikom srčanog udara osoba je obično pri svijesti, dok kod zastoja srca osoba je gotovo uvijek bez svijesti. Oba stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Interesantno je da se grčenje u nogama često povezuje uz umor, nedostatak magnezija ili problem kralježnice. Međutim, to može predstavljati znak obolijevanja srca, naročito ako su uz to prisutni čimbenici rizika za razvoj KV bolesti.
Za kraj, važno je napomenuti da se trebamo osloboditi predrasuda i mitova, pogotovo kada se radi o zdravlju i prihvatiti zdraviji način života i usvojiti pravilne prehrambene navike (https://www.ljepota-zdravlja.hr/mediteranska-prehrana/)
Također, redovita kontrola krvnog tlaka (https://www.ljepota-zdravlja.hr/hipertenzija-i-microlife-tlakomjeri/), pregledi i savjetovanja s obiteljskim liječnikom od velikog su značaja za prevenciju KV i bolesti srca, ali i za pozitivan utjecaj na sam tijek bolesti, ukoliko je već prisutna. I ono najvažnije: Osvijestiti da nam je srce i KV sustav izvor života pa odnosimo se i njegujmo ih sa puno ljubavi 😊
Srce je ključ svijeta i života.
- Friedrich Leopold Freiherr