Kod zdravih odraslih ljudi normalan broj otkucaja srca bio bi u intervalu od 60 do 80 otkucaja. Preniski broj otkucaja, ispod 60, odnosno previsoki iznad 80 do 100 otkucaja upućuje na abnormalnosti koje se nazivaju aritmije. Aritmije su moguće kod srčanih bolesnika, posebice kod koronarne bolesti, ali nisu isključene ni kod zdravog srca.
Pojam tahikardija označava slučaj ubrzanog rada srca, suprotno tome, bradikardija je slučaj sporijeg rada srca.
Broj otkucaja srca ovisi o nekoliko faktora. Prije svega ovise o tjelesnoj kondiciji, zatim o dobnoj skupini, o terapiji ukoliko je osoba uzima, problemu s radom štitne žlijezde, anemiji ili nekakvim drugim dijagnozama. Također, životne navike, stres, prehrana, tjelesna konstitucija, predstavljaju čimbenike koji imaju važan utjecaj na opće stanje, pa tako i na zdravlje srca.
Kako pravilno izmjeriti puls?
Puls se mjeri na vratu ili zapešću i to laganim dodirom kažiprsta i srednjeg prsta, nikako palca. Palac ima prejak pritisak na žilu, stoga se ne može dobiti precizan rezultat. Ako je izmjereni broj otkucaja u intervalu od 60 do 80, radi se o normalnom pulsu, za sve vrijednosti ispod ili iznad navedenog intervala trebalo bi se što prije posavjetovati s obiteljskim liječnikom.
Savjete koje dobijete od liječnika trebate obvezno uzeti u obzir i strogo ih se pridržavati, a možete im potpomoći i promjenama životnih navika.
Prvenstveno, koliko god to često čuli i vjerojatno vam više i zvuči kao klišej – riješite se stresa! Kada je organizam pod stresnim stanjem, dolazi do oslobađanja hormona kortizola, koji utječe na brži rad srca i povišenje krvnog tlaka – a time se i povećava puls.
Reducirajte stimulanse! Kava, cigarete, odnosno nikotin i alkohol mogu biti uzročnici tahikardije. Ukoliko imate problem s ubrzanim radom srca, izbacite alkohol, kofein i nikotin te se posvetite pravilnoj prehrani.
Promijenite prehrambene i životne navike! Prekomjerna tjelesna težina, veliki obujam struka (kod žena veći od 80 cm, kod muškaraca veći od 93 cm), povećane masnoće, dijabetes, direktno su povezani sa bolestima srca. Prema rezultatima mnogih znanstvenih studija, mediteranska prehrana dokazano ima blagotvoran utjecaj na zdravlje cjelokupnog organizma, a posebice na zdravlje srca.
Mediteransku prehranu čini obilje sezonskog povrća i voća, zatim proizvodi od cjelovitih žitarica, maslinovo ulje, riba – posebice plava. Jaja, mlijeko i mliječni proizvodi konzumiraju se umjereno, a samo meso je manje zastupljeno. Modelu mediteranske prehrane pripadaju još dvije, vrlo važne stavke za zdravlje srca, a to su tjelesna aktivnost i popodnevni odmor.
Dehidracija isto tako može utjecati na ubrzan puls. Bitno je voditi računa o adekvatnom unosu tekućine bilo pićem, unosom voća, juhe i sl. Preporuke za dnevni unos tekućine iznose otprilike 6 do 8 čaša. Također, ovdje treba pripaziti na pravilan odabir tekućine, a to nipošto nisu gazirani napitci, različiti sokovi s dodanim šećerima i umjetnim bojilima.
Naspavajte se! Nedostatak sna i odmora tijela može imati utjecaja na ubrzanje pulsa. Prema preporukama Američkog saveza za san tijelu je potrebno 7 do 9 sati neometanog sna. Također i popodnevni odmor od značaja je za smanjenje stresa organizma i nesanice, budući da tada nećete popiti još jednu šalicu kave.
