Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.1 Rak dojki najčešća je vrsta raka kod žena, te je također među najvećim uzrocima smrti raka kod ženskog roda.2 Tko sve može bolovati od raka dojke, je li rak dojke nasljedan, kako izgleda samopregled dojki, koji su uzorci za nastanak raka dojke te što je to mamografija i kada bi je bilo potrebno napraviti su brojna i iznimno važna pitanja vezana za temu raka dojke na koja ćemo se osvrnuti u članku i objasniti što je razboritije moguće sve što je potrebno znati o raku dojke.
Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, no u novije vrijeme sve više i mlađe žene uglavnom u četrdesetim godinama te muškarci. Za razliku od žena muškarci znatno rjeđe obolijevaju od raka dojki te čine samo 1 % ukupno oboljelih dok žene čine preostalih čak 99 %. Nasljedni karcinomi dojke najčešće su posljedica mutacija u genima BRCA1 i BRCA2 za koje se procjenjuje da imaju životni rizik između 45 i 87 % za razvoj raka dojke. Veoma je važno uzeti u obzir da 5-10 % svih karcinoma dojke su nasljedni.1
Prvi simptom raka dojke je obično područje zadebljanog tkiva u dojki ili kvržica na dojki ili ispod pazuha. Većina kvržica na dojci nisu zabrinjavajuće no za svaki slučaj bilo bi poželjno posavjetovati se s radiologom. Brojni od drugih simptoma uključuju: osip oko ili na samom području dojke, promjenu oblika u veličini ili obliku dojke, iscjedak iz bradavice koji često može sadržavati i krv, udubljena ili uvučena bradavica, promjena boje poput crvenila kože, ljuštenje kože dojke ili bradavice te bol ispod pazuha i dojke koja se ne mijenja bez obzira na menstrualni ciklus.2 Važno je i napomenuti kako je povećan rizik za rak dojke uveliko vezan uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim kao što su povećana konzumacija alkohola, pušenje, prehrana bogata masnoćom i šećerima, pretilost te izloženost radioaktivnom zračenju.1
Dijagnostika raka dojke sastoji se od samopregleda dojke i provođenjem redovitih dijagnostičkih metoda.3 Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled 5-10 dana od početka menstruacije, a ukoliko žena više nema menstruaciju najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti. Ako žena tijekom samopregleda uoči bilo koji od gore navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku koji će tada onda prema potrebi napraviti mamografiju.1
Pravilna izvedba samopregleda dojke:
- Ispred ogledala
- Skinite gornji dio odjeće , oslonite ruke na bokove i stisnite prema dolje kako bi stisnuli prsne mišiće koji se nalaze iza dojki te potražite bilo koju od već gore navedenih promjena
- Podignite ruke iznad glave te ponovno promotrite dojke sa svih strana tražeći bilo kakve vidljive promjene – ovaj položaj može otkriti mase skrivene iza bradavica
- Ispod tuša
- Mokrim prstima prelazite malim kružnim pokretima preko dojke krećući se kružno, tako da detaljno pređete tkivo samih dojki
- Obavezno prijeđite i prostor između i iznad dojki te pazušnu jamu
- Koristite desnu ruku za pregled lijeve dojke te lijevu ruku za pregled desne dojke
- U ležećem položaju
- Kako biste što bolje otkrili tkivo dojke, stavite jastuk ili složeni ručnik pod rame i ruku iznad glave
- Ispruženim prstima suprotne ruke pritiskujte dojku nježno u malim kružnim pokretima krećući se kružno po cijeloj dojci
- Koristite najprije vrlo nježni pritisak da procijenite osjetite li što drugačije na koži, potom srednji i na kraju čvrsti pritisak da opipate i dublje tkivo
- Završite pregled opipavanjem područja ispod pazuha – ruka koja miruje treba biti potpuno opuštena kako bi se mišići ispod pazuha opustili4
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati ili vidjeti golim okom. Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.1 U časopisu British Medical Journal (2014) objavljena je studija o mamografiji sprovedene u Kanadi, kod 89 350 žena starosti od 40 do 59 godina, koje su bile praćene 25 godina, a koja je dala rezultat da godišnja mamografija kod žena u dobi 40-59 godina ne smanjuje smrtnost od karcinoma dojke u odnosu na pregled.5
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Bol uzrokovana rakom dojke obično je postupna. Rak dojke obično počinje u unutarnjoj ovojnici mliječnih kanala ili režnjića koji ih opskrbljuju mlijekom te se odatle može proširiti na druge dijelove tijela. Liječnik određuje stadij raka prema veličini tumora i prema tome je li se proširio na limfne čvorove ili druge dijelove tijela. Postoje različiti načini za postavljanje stadija raka dojke od kojih jedan uključuje faze 0-4 s potkategorijama u svakoj fazi. Osoba koja je imala rak dojke ima veću vjerojatnost da će ga ponovno razviti za razliku od osobe koja nije bolovala od njega. Ukoliko bliski rođak ima ili je imao rak dojke, osobi se povećava mogućnost od njegova oboljenja.
Istraživanje je pokazalo da Afroamerikanke imaju veću vjerojatnost smrtnosti od raka dojke. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrio je kako je smrtnost od raka dojke oko 40 % veća među crnkinjama u odnosu na bjelkinje.2 Prema izvješću razlozi za to su vjerojatno biološki i socioekonomski. Ultrazvuk, uz mamografiju znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se znatno pouzdaniji rezultati. Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanje koristi zvuk visoke frekvencije. Ultrazvuk se smatra potpuno neškodljivom metodom, pri čemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.1 Najučinkovitiji pristup liječenju raka dojki ovisi o nekoliko čimbenika: tip i stadij raka, osjetljivost na hormone, dob osobe te opće zdravlje osobe.
M.E.V. Feller® Livin’ Beauty
Salvit Beauty Formula A60
Salvit D3 800 IU A60
Glavne opcije liječenja uključuju terapiju radijacijom, kiruršku operaciju, biološku terapiju – ciljanu terapiju lijekovima, hormonsku terapiju te kemoterapiju. Nažalost, ne postoji način sprječavanja raka dojke, no svaka osoba može poduzeti korake kako bi značajno smanjila rizik kao što su ograničavanje konzumacije alkohola, zdravija prehrana, povećana tjelesna aktivnost i održavanja umjerenog indeksa tjelesne mase. NCI (engl. National Cancer Institute) trenutno procjenjuje da oko 90 % žena s rakom dojke preživi najmanje 5 godina nakon dijagnoze. Važno je napomenuti da stopa preživljavanja ne može predvidjeti izglede pojedinca te ne postoje dvije osobe koje nužno reagiraju na liječenje na isti način.2
- https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/sto-trebate-znati-o-raku-dojke/, pristupljeno 21. kolovoza 2022.
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/37136, pristupljeno 21. kolovoza 2022.
- https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:456 , pristupljeno 22. kolovoza 2022.
- https://poliklinika-mazalin.hr/blog/naucite-kako-pravilno-izvoditi-samopregled-dojki/, pristupljeno 22. kolovoza 2022.
- http://www.sld-leskovac.com/pdf/2021/2021-1.pdf#page=25 , pristupljeno 22. kolovoza 2022.
